Objavljeno u kategoriji EU VIJESTI

Inflacijski paradoks

Termin „inflacijski paradoks“ nećete pronaći u ekonomskim leksikonima ili priručnicima, već se radi o terminu kojeg smo mi nadjenuli situaciji koju ste zasigurno doživjeli ili barem za nju čuli.

Naime, kolega iz ureda je prodao auto i svima nam se pohvalio kako ga je prodao za više nego što ga je kupio. Za priču je bitno istaknuti kako je kolega svoj stari auto je kupio 15. siječnja 2019. godine, a prodao ga baš u srijedu, 04. svibnja ove godine. Kolega je tada svoj auto kupio za 73.000,00 kuna, a upravo neki dan, isti je auto prodao za četiri tisuće kuna više. Unatoč činjenici da je uistinu kolega prodao auto za veći iznos no što ga je kupio, zapravo ima manje. Kako je moguće da je 73 tisuće kuna više od 77 tisuća kuna? Jednostavno, u priču se umiješala inflacija.

Cijena goriva je na datum kada je kolega kupio svoj stari auto bila 9,07 kuna, a na datum prodaje istog auta, 12,62 kuna. Drugim riječima, kolega je 2019. godine za cijenu kupljenog auta moga kupiti 8048 litara goriva, dok s druge strane, danas za iznos za kojeg je prodao isti auto može kupiti 6101 litru goriva. U samo tri godine došlo je do izuzetnih inflatornih aktivnosti i usporednog pada vrijednost novca. Možemo zaključiti, unatoč tome što je kolega uistinu postigao višu prodajnu cijenu auta, u odnosu na iznos za kojeg ga je kupio, vrijednost tog novca je danas kudikamo manja nego u trenutku kupovine auta. Na žalost, kolegi je vrlo brzo splasnuo ushit postignutom cijenom.

Situacija je ista i glede plaća. Medijalne i prosječne plaće kontinuirano rastu, no stopa inflacije je brža i našim je ljudima slabija platežna moć nego kad su plaće bile manje!